Ključno o EU pasošima vakcinacije

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je ove sedmice da će kasnije u martu predstaviti predlog kreiranja digitalnih pasoša o vakcinisanju širom Evropske unije (EU) kako bi se olakšalo putovanje na kontinentu. Evo nekoliko ključnih pitanja i odgovora:

O čemu se radi u pasošu EU o vakcinisanju?

U suštini, radi se o ponovnom omogućavanju sigurnog i slobodnog putovanja u Evropskoj uniji kako iz poslovnih, tako i iz privatnih razloga. To posebno podržavaju države članice sa juga u pokušaju da spase predstojeću turističku sezonu i ponovo pokrenu svoje ekonomije nakon strašnih 12 mjeseci.

Kao i uvijek, u hibridu kakav je Evropska unija stvari su složene. Zdravlje je prvenstveno nacionalna stvar o kojoj odlučuju glavni gradovi, što se vidi iz raznolikog, a ponekad i haotičnog odgovora EU na pandemiju.

Međutim, Brisel se založio za zajedničku kupovinu vakcina i zadužen je za nadzor slobodnog kretanja unutar bloka. Evropska komisija će stoga 17. marta donijeti zakonski predlog o “digitalnoj zelenoj propusnici”, kako je oni nazivaju, neposredno prije samita šefova država i vlada EU nedjelju dana kasnije.

Iznenadna žurba dolazi nakon izvještaja da bi Grčka i Kipar mogli ići brže od svojih kolega iz EU, posebno nakon postizanja bilateralnog sporazuma o putovanju s Izraelom. Još više fragmentacija je posljednja stvar koju sada želi Brisel, koji je podjednako zabrinut da se nađe podložan sistemu koji je postavila treća država ili još gore – tehnološki giganti poput Gugla ili Fejsbuka.

Šta će sadržati

Mnogo je stvari još uvijek nepoznato, jer se na tome još radi. No, predsjednica Komisije Ursula fon der Lajen istakla je nekoliko stvari koje će sadržati “digitalna zelena propusnica”: dokaz da je osoba vakcinisana, očgledno, ali da bi se spriječila diskriminacija, propusnica bi takođe trebalo da sadrži i druge podatke poput rezultata nedavnih testova na COVID-19 ili dokaza o imunitetu.

Ovo se nastoji prilagoditi državama članicama koje su do sada bile skeptične prema toj ideji, poput Belgije, Francuske i Njemačke. One tvrde da bi potvrde o vakcinaciji vakcinisanim pojedincima dale veća prava nad onima koji nisu vakcinisani.

Kako će to stvarno funkcionisati

Na 27 država članica EU u vijeću je da se dogovore o uzajamnom priznavanju i jednakim uslovima, a države članice naravno imaju pravo da se u potpunosti iz dogovora povuku, kao i da potencijalno postave dodatne kriterijume za ulazak. Međutim, željeni ishod je posjedovanje interoperabilne i nekrivotvorene potvrde koja se može nositi na pametnom telefonu ili na papiru, moguće uz pomoć QR koda.

Shvatite to kao voznu kartu koja se može skenirati i koja bi sadržavala minimalni zbir podataka o kojima se EU već dogovorila, kao što su ime i datum rođenja, podaci o vakcinama, datum kada je primljena, vrsta vakcine i koja država ju je primijenila, kao i relevantne informacije poput onih o izdavaču i validnosti. Pored toga, sadržavala bi i gore spomenute dodatne informacije, poput negativnog testa ili dokaza o imunitetu.

Koji je vremenski tok

Fon der Lajen vjeruje da propusnica može biti spremna za tri mjeseca – neposredno uoči ljetne sezone. No, ovo zahtijeva brzi dogovor kako o političkim pitanjima, tako i o tehničkim standardima. U osnovi se mora stvoriti jedan kompatibilan evropski sistem iz 27 različitih nacionalnih sistema. To takođe uključuje različita ministarstva u različitim zemljama, poput zdravstva, pravosuđa ili čak digitalnih odjeljenja, ako takva postoje. Ono što dodatno komplikuje stvar je to što različite zemlje kreću sa različitih pozicija.

Trenutno je Evropska komisija svjesna da 13 država članica izdaje potvrde o vakcinaciji osobama vakcinisanim protiv COVID-19, dok još šest planira to učiniti. Neke će izdavati samo digitalne, dok će se druge držati samo papirnih potvrda. To je već sada krpljenje.

Koja su neriješena pitanja

Ima ih dosta. Pitanje diskriminacije onih koji ne mogu ili ne žele biti vakcinisani neće uskoro nestati. Spora brzina vakcinacije u EU znači da je do sada dato jadnih 32 miliona doza vakcina, što predstavlja oko 6,4 odsto stanovništva. EU se još uvijek nada da će dobiti 300 miliona doza vakcina u drugom kvartalu 2021. godine, kako bi omogućila Briselu da postigne svoj cilj da se do ljeta vakciniše više od 70 odsto odrasle populacije EU. Sa svim dosadašnjim štucanjem, ovo bi mogla ostati pusta želja – kao i ideja o potvrdi o vakcinisanju.

Ali postoje i druge stvari o kojima treba razmišljati. Je li ovo privremena stvar ili će biti dio budućih graničnih kontrola među državama članicama EU u kojima ih ranije nije bilo? Šta će se dešavati sa onim građanima EU koji su vakcinisani kineskim ili ruskim vakcinama koja do sada nisu priznata od strane Evropske agencije za ljekove (EMA)?

Mađarska, Slovačka i druge države koje bi mogle koristiti ove vakcine insistiraće na tome da i one budu priznate, iako bi se to moglo zaobići jer će EU sertifikati o vakcinama sadržati i mogućnost negativnih PCR testova. Ista opcija vjerovatno će se ponuditi djeci koja do sada ostaju izvan nacionalnih programa vakcinisanja.

I na kraju, šta je s ljudima iz trećih zemalja koji žele putovati u EU?

Predlog se odnosi prije svega na EU-27. Međutim, ideja je da ništa ne bi trebalo da bude prepreka da se koristi i izvan EU tako što će se globalno primjeniti u koordinaciji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO). To u teoriji zvuči dobro, ali zemlje koje nisu članice EU na zapadnom Balkanu i u istočnom susjedstvu bloka nervozno će promatrati ovaj prostor.

Izvor: Radio Slobodna Evropa