Koliko je Marks bio moderan: Kako je postao jedan od najuticajnijih mislilaca 19. veka

Koliko je moderan bio Karl Marks? Izložba u Njemačkom istorijskom muzeju pokazuje, kako je Marks postao jedan od najuticajnijih mislilaca 19. vijeka – djelom koje se i danas čita.

1. Marks se oženio ravnopravnom partnerkom

Bez nje, njegov rad ne bi bio moguć. Dženi Marks (1814-1881), rođena kao Johana Berta Džuli Dženi fon Vestfalen, nije bila samo novinarka već i prva kritična čitateljka Marksovih djela. Ona je diskutovala sa njim, kao i sa publicistom i filozofom Fridrihom Engelsom i sarađivala na “Manifestu komunističke partije”. U jedinoj sačuvanoj rukom pisanoj verziji Manifesta, prve redove je napisala ona.

Kao novinarka pisala je tekstove o Martovskoj revoluciji u Njemačkoj i kritike Viljema Šekspira za renomirani “Frankfurter cajtung”. Osim toga, pregovarala je sa izdavačima i govorila čitav niz stranih jezika – bolje nego njen muž. To je bila dobra stvar, s obzirom da je porodica Marks najveći deo života morala da živi u egzilu. Fridrih Engels je nju i njenog supruga nazvao “veoma nadarenim ljudima”, a kada je Dženi umrla, rekao je da će mu strašno nedostajati “njeni smjeli i mudri savjeti”.

2. Marks je pomogao da osmočasovno radno vrijeme postane stvarnost

1886. godine Karl Marks i Fridrih Engels su pomogli da uvođenje osmočasovnog radnog vremena postane zvaničan zahtjev Međunarodne radničke asocijacije. Već 1810-ih je Velšanin Valiser Robert Oven u Velikoj Britaniji navodno skovao slogan, koji se vidi na ovom džepnom satu na izložbi: “Osam sati rada, osam sati spavanja i osam sati slobodnog vremena”.

Međutim, osmočasovni radni dan za stalno zaposlene u Velikoj Britaniji nikada nije zakonski propisan. U Kanadi je pak zakon uveden još 1899, u SAD 1938.

U Francuskoj 1919. a godinu dana ranije i u Njemačkoj. Ali, zakon je od tada ponovo razvodnjen, tako da je danas dozvoljeno i 10 sati radi dnevno ili 60 sedmično, vreme u koje se ne računaju obavezne pauze od pola sata odnosno 45 minuta dnevno. Posljednjih desetak godina se u nekim evropskim zemljama, uglavnom u Skandinaviji, isprobava model šestočasovnog radnog vremena.

3. Marks je ikona modernog protestnog pokreta “Okupirajmo Vol Strit”

17. septembra 2011. demonstranti su pod motom “Okupirajmo Vol Strit” zauzeli “Liberti plaza park” u bankarskoj četvrti Njujorka. Protestovali su protiv ekonomskog sistema u kojem nekolicina postaje sve bogatija a velika većina sve siromašnija. Zahtijevali su da politika kontroliše bankarski i finansijski sektor. Pokret se vrlo brzo raširio planetom. Na naslovnoj slici gore je njihov plakat: Marksov portret i slogan, “Rekao sam vam da sam u pravu u vezi sa kapitalizmom” koji je aluzija na jedan često u tu svrhu korišćeni plakat vojske SAD iz vremena Prvog svetkog rata.

Naročito od bankarske krize u 21. vijeku, Marksovi spisi su dobili pažnju širom svijeta. On još uvijek važi za najvažnijeg kritičara kapitalizma. No, to kako su ga tumačili je dijelom veoma kontraverzno. Ekonomista Karl Marks je više puta bio prisvajan od strane socijalističkih diktatura, kako bi opravdali svoje nepravedne države.

Marks potiče i po majci i po ocu iz religiozne jevrejske porodice. Zbog dikriminacije Jevreja, roditelji su kao i mnogi drugi akademski obrazovani Jevreji prešli u protestante i takođe krstili svoju djecu, pa je to bio slučaj i sa 6-godišnjim Marksom. No, njegovo djelo “O jevrejskom pitanju” (prvi put objavljeno 1844.), korišćeno je u svrhu antisemitske propagande, na primjer od strane Komunističke partije 1920-ih godina u Njemačkoj.

4. Marks je vršio istraživanja na najvišem nivou – i inspiriše do danas

Mnogi ekonomisti širom svijeta se i danas pozivaju na djela Karla Marksa. Tako je na primjer francuski ekonomista Tomas Piketi 2013. objavio knjigu “Kapital u 21. vijeku” direktno se pozivajući na Marksovu opsežnu studiju “Kapital” (1867).

Oslanjajući se na Marksove analize Piketi dolazi do zaključka, da od sredine 20. vijeka u industrijskim nacijama nekolicina ljudi poseduje sve više bogatstva. Ovaj porast nejednakosti je svojstven kapitalizmu, kaže još Piketi naglašavajući da to ugrožava demokratiju. Njegova knjiga izazvala je širom svijeta debate o budućnosti kapitalizma.

Prvo izdanje “Kapitala” iz Marksove zaostavštine sa rukom pisanim bilješkama je od 2013. dio UNESKO-ovog međunarodnog programa “Pamćenje svijeta”. UNESKO je tako reagovao na zajednički predlog vlada Holandije i Njemačke.

5. Marks je bio građanin svijeta

Marks je uticao na političke debate u mnogim zemljama: Francuskoj, Velikoj Britaniji, SAD, Indiji ili Rusiji. U nekima od njih je i živio. Više puta je protjerivan zbog nemira u zemlji. Pionir “Proleterske revolucije” je skoro čitav svoj život proveo kao apatrid u egzilu. Nakon vjenčanja sa Dženi je otišao u Pariz. Tamo je počeo da sarađuje sa Fridrihom Engelsom, sinom imućnog fabrikanta.

Kada je pruska vlada zahtijevala njegovo protjerivanje, Dženi i Karl Marks su otišli u Brisel, a slijedio ih je Fridrih Engels. U Briselu su krenuli s radom na programskom spisu iz kojeg je zapravo nastao komunistički manifest.

On završava danas širom svijeta poznatim sloganom: “Proleteri svih zemalja ujedinite se!” Ali, onda je porodica Marks protjerana i iz Belgije i konačno 1849. nalazi utočište u Londonu. U Londonu su Dženi i Karl Marks živjeli do smrti. Dženi je umrla 2. decembra 1881. a Karl Marks 14. marta 1883. godine. Skoro 200 godina od smrti negova djela se prodaju bolje nego ikada na zapadu.

Izvor: vijesti.me