Lančana reakcija čekanja na formiranje vlasti u BiH

Bosna i Hercegovina je ušla u četrnaesti mesec od održanih opštih izbora, a da je, tek, dobila potvrdu za imenovanje kandidata za predsedavajućeg Veća ministara Bosne i Hercegovine.

Za to vreme, parlamenti nisu zasedali, zakoni i reforme su bili na čekanju, ali i novac iz evropskih fondova.

Sekretar Grupe zemalja za borbu protiv korupcije (GRECO) Gianluca Esposito samo je jedan u nizu međunarodnih zvaničnika koji je upozorio da Bosna i Hercegovina nije ispunila nijednu od petnaest preporuka koje su joj date. Zbog toga bi, kako je izjavio 22. oktobra u Sarajevu, GRECO mogao okončati dijalog s vlastima.

Ovim preporukama, kao ni drugim ključnim pitanjima, nije imao ko da se bavi i donese odgovarajuće propise, jer Parlament Bosne i Hercegovine, iako konstituisan, nije radio duže od godinu, a nisu bile formirane ni komisije.

Posledice po pravosuđe i borbu protiv korupcije

Lančano, neformiranje komisija i vlasti u cjelini dovelo je do brojnih problema u Bosni i Hercegovini, pa tako i u vladavini prava i borbi protiv korupcije, na šta je upravo i upozorio GRECO. Naime, neki zvaničnici koji su bili pod sukobom interesa ostali su zaštićeni, odnosno neprocesuirani, jer nadležna parlamentarna komisija nije radila.

Jedan od takvih primjera je slučaj Dragana Čovića, bivšeg člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koji je u vrijeme dok je obavljao tu funkciju bio i na čelu Hrvatskog narodnog sabora (HNS), političkog nevladinog udruženja, koje je dobilo javna sredstva od oko 8.500 eura.

Slučaj Čovića i HNS-a jedan od primjera u kojem je neformiranje komisije imalo posljedice
Slučaj Čovića i HNS-a jedan od primjera u kojem je neformiranje komisije imalo posljedice

Prema Zakonu o sukobu interesa, izabranim je zvaničnicima zabranjeno da u nevladinim organizacijama primaju donacije iz javnih fondova veće od 5.000 eura, podsjeća Azhar Kalamujić, novinar Centra za istraživačko novinarstvo, koji je i objavio ovaj slučaj.

“Tu činjenicu je trebala da utvrdi nadležna komisija na državnom vrhu koja nikada nije tu tačku stavila na dnevni red zato što je imala nekakvih proceduralnih stvari. A u vrijeme kada sam radio tu priču od jednog člana Komisije sam dobio nezvaničnu informaciju da do kraja njenog mandata neće ni biti stavljeno na dnevni red”, kaže Kalamujić za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Kalamujićeva je procjena da ovaj slučaj iz političkih interesa nije stavljen na dnevni red, mandat komisije je prošao, a Čović otišao iz Predsjedništva, te je slučaj završen i prije nego je počeo.

Može li biti napretka?

Ovo je tek jedna od posljedica četrnaestomjesečnog zastoja u Bosni i Hercegovini, iako su na to upozoravali i domaći, ali i međunarodni stručnjaci. Ova upozorenja, tek, će doći na naplatu, smatra profesor Enver Kazaz, navodeći kako Bosna i Hercegovina nije dobila ništa što do sada nije imala je iluzorno očekivati napredak.

Imamo vlast radi vlasti i vlasti i radi uvećavanje vlastite finansijske i svake druge moći”, kaže Kazaz.BiH je obilježena politikama nemoći unutar sukoba koji traju više od 20 godina. Taj trend, ubijeđen sam, nastaviće se i dalje -smatra profesor Enver Kazaz


Tako su, prema njegovom mišljenju, zastoji i dalje neminovni.

“Očigledno je da je to neprirodna koalicija u kojoj su snage secesije udružene sa takozvanim probosanskim snagama, pri čemu ni jedni ni drugi zaista ne znaju kako se izvući iz ludačke košulje Dejtonskog sporazuma. Prema tome, nerealno je očekivati bilo kakav ozbiljniji napredak u kretanju Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji. Bosna i Hercegovina je obilježena politikama nemoći unutar sukoba koji traju više od 20 godina. Taj trend, ubijeđen sam, nastaviće se i dalje, pri čemu održavanje statusa quo je ključni cilj svih političkih partija. I, naravno, korištenje svih resursa Bosne i Hercegovine za bogaćenje partijskih elita”, ocjenjuje Kazaz.

Ekonomske štete

Reformski se zakoni nisu donosili, investicije su zaobilazile zemlju. Tako je, uz političku, i ekonomska šteta za zemlju ogromna, kaže direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju Žarko Papić.

“Nije reč ni o stvarima, kao što je dobra ilustracija onaj nesretni most u Bratuncu, koji ne može, da se pusti u pogon. Završen je, ali nema graničnog prelaza, jer u budžetu nema dovoljno para za granični prelaz. To su samo ilustracije. Ovakva kriza će blokirati ili blokirala je već sve strane investicije u Bosni i Hercegovini”, navodi Papić.

Osman Topčagić, predsjednik Panevropske unije BiH, kaže kako se moralo utvrditi šta su prioriteti. Iznenađen je time što od maja, kada je dato Mišljenje i Analitički izvještaj Evropske komisije, kao odgovor na aplikaciju za članstvo, nije urađeno ništa na ostvariavnju zadataka iz ovog dokumenta

“Poznato je da je Direkcija za evropske integracije pripremila jedan akcioni plan na osnovu onih 115 prioriteta navedenih, ali ima i 14 političkih prioriteta o kojima treba razgovarati, tražiti konsenzus i početi raditi na tome”, kaže Topčagić.

Oko milijardu eura sredstava za realizaciju najvažnijih projekata za dobrobit građana ostali su na čekanju, na šta je na više press konferencija u posljednjih godinu dana upozoravao i bivši predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić.

Među tim projektima su infrastrukturni, ali i oni koji se tiču života građana, poput okoliša i socijalnih programa.

Izvor: RSE