Odnosi Turske i SAD sve napetiji, Bajden i Erdogan na dva fronta

Odnosi turske vlade i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) sve su napetiji kako je administracija predsjednika SAD Džozefa Bajdena već u prvom mjesecu svog rada kritikovala Anakaru zbog ljudskih prava, nakon čega je ove sedmice turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan optužio Vašington da podržava kurdske militante koje smatra odgovornim za smrt turskih vojnika u Iraku, pišu svjetski mediji.

Epizoda dugotrajnih prepirki

SAD su bile prisiljene da brzo krenu u smirivanje napetosti s Turskom nakon što je Erdogan doveo u pitanje američku podršku nakon smrti 13 turskih vojnika i policajaca koje je prethodno zarobila Kurdistanska radnička stranka (PKK) na sjeveru Iraka, piše Forin polisi.

Turska vlada tvrdi da su zarobljenike pogubili pripadnici PKK koja pak ističe da su uzrok njihove smrti bili turski vazdušni napadi.

Američka osuda ubistava koja je uslijedila ponudila je uobičajenu snažnu retoriku uz dodatak “ako se potvrdi da je PKK odgovoran”.

Erdogan je izjavu, ističe američki časopis, ubrzo ismijao kao “šalu” optuživši SAD za kolebanje podrške. “Ako smo zajedno s vama u NATO, ako želimo nastaviti naše jedinstvo, tada ćete se iskreno ponašati prema nama. Tada ćete stati uz nas, a ne uz teroriste”, rekao je Erdogan.

Potom je, dodaje list, u pozivu s turskim kolegom Mevlutom Čavašogluom, američki državni sekretar Entoni Blinken potvrdio da “teroristi PKK snose odgovornost”.

To je, ukazuje Forin polisi, najnovija epizoda u dugotrajnim prepirkama dvije zemlje.

Američke snage borile su se zajedno s kurdskim Jedinicama narodne odbrane (YPG), povezanim s PKK, protiv takozvane Islamske države u Siriji, odnosno vojnog saveza koji i dalje ljuti Ankaru.

Takođe dolazi u “prikladno” vrijeme u turskoj politici, kada bi se protivkurdsko raspoloženje moglo koristiti za postizanje drugih ciljeva.

Naime, dodaje Forin polisi, Erdogan je 1. februara ponudio mogućnost pisanja novog ustava, nadovezujući se na raniju ideju kojom je predložena ustavna promjena za zabranu prokurdske Narodne demokratske stranke (HDP) zbog poticanja separatizma.

Napetost unutrašnje politike

Vijest o smrti 13 turskih vojnika i policajaca u planinskoj pećini na sjeveru Iraka, pala je poput bombe u tursku napetu i podijeljenu politiku, ocjenjuje Njujork tajms navodeći kako je incident izazvao kritike Erdoganove opozicije ali i otvorio put podsticanju nacionalističkih osjećaja i suzbijanju protivnika.

Turska vlada je u nedjelju saopštila da su njeni vojnici otkrili tijela pogubljenih muškaraca tokom vojne akcije u iračkoj regiji Gara, koja je započela 10. februara.

Dvanaest identifikovanih talaca bili su mlađi pripadnici turske vojske i vojne policije koje su prije nekih pet godina zarobili pripadnici kurdskog gerilskog pokreta PKK.

Vest o smrti talaca naišla je na kritike opozicije.

Dok su opozicione stranke dovodili u pitanje zašto vlada nije uspjela pregovarati o puštanju muškaraca rizikujući njihovo spašavanje vojnom operacijom, iz turskog Udruženja za ljudska prava su istakli da su uprkos pritiscima na vladu da pregovaraju, bezbjednosne službe bile neumoljive u namjeri da pokrenu vojnu akciju.

Iako bi se incident mogao pokazati politički štetnim za Erdogana, on bi mu mogao dati i municiju za suzbijanje protivnika, naglašava list.

Erdogan je nakon incidenta u svom govoru kazao da su za smrt vojnika osim PKK odgovorni i SAD i prokurdska politička stranka u Turskoj, dok je njegov politički saveznik obećao da će svi koji pokazuju simpatije prema kurdskoj grupi biti tretirani kao teroristi i saučesnici.

Prokurdska Narodna demokratska stranka (HDP) redovno biva optuživana za terorizam zbog svojih veza s PKK.

U ponedjeljak su saopštili da je 700 ljudi, uključujući članove njihove stranke, privedeno preko noći širom zemlje.

Erdoganove reakcije na smrt vojnika mogu signalizirati novi talas ugnjetavanja protiv te stranke čiji su izabrani predstavnici i aktivisti u prošlosti mnogo puta uklanjani s položaja i pritvarani, napisao je Njujork tajms.

Bajdenov drugačiji ton

Uzavrelo neprijateljstvo turske vlade i administracije američkog predsjednika Bajdena izbilo je na površinu početkom sedmice kada je Erdogan optužio SAD da podržavaju kurdske militante koje smatra odgovornim za smrt turskih vojnika, napisao je Vašington post dodajući kako se čini da je neposredna eskalacija napetih odnosa izbjegnuta nakon izjave američkog državnog sekretara da “teroristi PKK snose odgovornost” za smrt talaca.

Iako postoji niz područja u kojima američka vlada želi sarađivati s Turskom, pojedini stručnjaci smatraju da će se Bajdenova administracija možda suočiti sa složenošću odnosa dviju zemalja puno ranije nego što je to namjeravala.

Spor oko kupovine ruskog odbrambenog sistema S-400, opredjeljenje Bijele kuće da kritikuje kršenja ljudskih prava i situacija u Siriji, ističe list, mogu dovesti do daljnjih prepirki Ankare i Vašingtona.

Ovog mjeseca, naglašava Vašington post, Bajdenova administracija je dva puta javno kritikovala Tursku zbog pitanja ljudskih prava.

Prije nekoliko dana 50 senatora pisalo je Bajdenu pozivajući ga da “naglasi predsjedniku Erdoganu” važnost preokretanja njegovog “autoritarnog kursa”.

Bajden – koji je tokom predsjedničke kampanje Erdogana nazvao “autokratom” – još uvijek nije obavio prvi telefonski razgovor s turskim predsjednikom.

Uprkos tome, ocjenjuje vašingtonski list, Bajden je već postigao drugačiji ton od svog prethodnika, Donalda Trampa koji je s Erdoganom imao bliske odnose bez obzira na dugogodišnja neslaganja oko politike u Siriji i odluke Ankare da kupi ruski protivraketni odbrambeni sistem S-400.

Različita poimanja o resetovanju odnosa

Bajden je započeo svoje predsjedništvo zauzimajući vidno oštriji stav prema Turskoj, a analitičari očekuju težak put između nelagodnih saveznika kako se njihovi interesi sve više razilaze, ocjenjuje agencija Frans pres.

Turski predsjednik Erdogan, poput mnogih čelnika koji su se “udvarali” predsjedniku Trampu, dobiva hladnu reakciju Bajdena, čija je administracija veoma brzo kritikovala Tursku, pozivajući je da oslobodi istaknutog čelnika civilnog društva Osmana Kavalija i kritikujući homofobnu retoriku u represiji protiv studentskih demonstranata.

“Turska i SAD imaju različite interese i ne dijele vrijednosti. Dvije zemlje mogu zajedno sarađivati na nekim pitanjima, ali ne postoji ništa dodatno što ih povezuje”, rekao je Stiven Kuk, viši saradnik u Savjetu za vanjske odnose sa sjedištem u Njujorku.

No, direktorica programa za Tursku pri Bliskoistočnom institutu u Vašingtonu, Gonul Tol, smatra da je Erdogan pod pritiskom zbog ekonomije i da želi izbjeći pooštravanje američkih sankcija koje su zbog kupovine sistema S-400 uvedene pod pritiskom Kongresa.

“Mislim da shvata da je vrlo izolovan u regiji i da mu cijela njegova protivzapadna, antiamerička retorika ne ide u prilog”.

AFP takođe navodi mišljenje Galipa Daleja, saradnika Brukings Doha centra, koji u svom eseju predviđa će se američko-turske napetosti pojačati, naročito jer su dvije države imale različite stavove o tome šta znači resetovanje odnosa.

Za Bajdena, napisao je, resetovanje znači obnavljanje liberalnog međunarodnog poretka pod vođstvom SAD u kojem Turska preokreće svoje veze s Rusijom i Kinom, dok za Erdogana “resetovanje (odnosa) znači da će se SAD pomiriti s novom geopolitičkom stvarnošću u turskom okruženju, uključujući tu i ulogu Turske”.

Izvor: Vijesti.me/Radio Slobodna Evropa