Svet s oprezom posmatra prebrojavanje glasova na predsedničkim izborima u SAD

Zemlje širom svijeta s oprezom – i često u tišini – posmatraju kako se predsjednička maratonska utrka u Sjedinjenim Državama približava cilju, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Prebrojavanje glasova pružilo je brojna iznenađenja rano 4. novembra, dan nakon izbora, kada je sadašnji republikanski predsjednik Donald Tramp (Trump) prerano izjavio da je pobijedio rekavši da “želimo da se prebrojavanje obustavi” – čak i dok su države još uvijek brojale glasačke listiće.

Kandidat Demokratske stranke Džo Bajden (Joe Biden), bivši američki potpredsjednik, odbio je Trampove tvrdnje uvjeravajući kako je on “na dobrom putu da pobijedi”, rekavši također da izbori neće biti gotovi sve dok se “ne prebroji svaki glas, svaki glasački listić”.

Dok se ogorčena utrka kretala naprijed-natrag, u onome što bi moglo dovesti do spora koji bi mogao potrajati nekoliko dana ili više prije rješenja, ostatak svijeta je sjedio i sve to posmatrao u tišini relativno zapanjen.

Reagujući na Trampovo obećanje da će spor uputiti Vrhovnom sudu SAD-a, Vjačeslav Nikonov, ruski politolog i zastupnik u Kremlju, reagovao je napisavši na Fejsbuku (Facebook) da je izborni rezultat “najgori ishod za Ameriku”.

“Ko god da pobijedi u pravnim bitkama, pola Amerikanaca ga neće smatrati zakonitim predsjednikom”, napisao je Nikonov. “Bolje da se snabdijemo velikom količinom kokica.”

U Britaniji je ministar vanjskih poslova Dominik Rab (Dominic Raab) izrazio povjerenje u američki izborni proces.

“Pričekajmo da vidimo kakav će biti ishod”, rekao je za Skaj njuz (Sky News). “Očito postoji značajna količina nesigurnosti. Puno su bliži (jedan drugome) nego što su, prema mom mišljenju, mnogi očekivali.”

U Iranu, američkom protivniku, predsjednik Hasan Rohani odbacio je važnost ishoda glasanja, rekavši tokom televizijskog sastanka vlade da je “za Teheran važna politika sljedeće američke administracije, a ne ko će pobijediti”.

No, ekonomist sa sjedištem u Teheranu Siamak Gasemi priznao je da su Iranci obraćali pažnju na konačno brojanje u ključnoj neodlučnoj državi na Srednjem zapadu.

“Nikad nisam mislio da ću se jednog dana u životu toliko brinuti zbog Viskonsina (#Wisconsin)”, napisao je na Tviteru (Twitter).

U Kini, ekonomskoj sili koja je postala meta trgovinskog rata za vrijeme Trampove administracije, urednik tabloidnih novina povezanih s Komunističkom partijom te zemlje rekao je da izborni preokret SAD-a ukazuje na propadanje zemlje.

“Ova vrsta nemira uobičajena je komplikacija na izborima u siromašnim zemljama, ali ljudi su zabrinuti da bi se to moglo pojaviti u SAD-u. SAD je u degradaciji”, napisao je na Tviteru urednik Gloubal tajmsa (Global Times) Hu Siđin.

Usred Trampove tvrdnje o pobjedi, popraćene nedokazanim navodima da je odgađanje pobjede “velika prevara” protiv koje će se njegovi advokati boriti na najvišem sudu u zemlji, neki svjetski čelnici ponudili su svoju podršku.

“Prilično je jasno da su Amerikanci izabrali @realDonaldTrump i @Mike_Pence za #4 godine više”, tvitao je slovenski premijer Janez Janša, čija je zemlja rodno mjesto prve dame Melanije Tramp.

U međuvremenu je njemačka ministrica odbrane oštro reagovala na Trampovu izjavu o pobjedi, te je govoreći na njemačkoj javnoj radioteleviziji ZDF upozorila da su Sjedinjene Države suočene s “vrlo eksplozivnom situacijom” koja bi mogla dovesti do “ustavne krize”.

“Ovi izbori još uvijek nisu odlučeni”, rekla je Anegret Kramp-Karenbauer (Annegret Kramp-Karrenbauer). “Glasovi se još uvijek broje.”

Hjuman rajts voč (Human Rights Watch, HRW) se držao istog stava, pozivajući lidere da se suzdrže od komentara o rezultatu izbora.

“Prebrojavanje glasova se nastavlja, još nema pobjednika, a Trampova tvrdnja o pobjedi je preuranjena”, rekao je izvršni direktor HRW-a Kenet Rot (Kenneth Roth) u izjavi za medije.

“Svjetski lideri trebali bi pričekati demokratski proces, posebno imajući u vidu vrijeme koje je lokalnim zvaničnicima potrebno za prebrojavanje velikog broja glasačkih listića. Oni bi trebali osigurati da se prebroje svi glasovi.”

Neizvjesnost oko ishoda izbora odrazila se i na finansijska tržišta te su se svjetske berze divlje kovitlale, dok su cijene nafte i vrijednost američkih fjučrsa pale nakon Trampovih komentara.

Ali u mnogim krajevima svijeta tišina je bila zaglušujuća.

To je uključivalo i Rusiju, koju su pogodile sankcije Sjedinjenih Država zbog zaključka o miješanju u predsjedničke izbore 2016. godine na kojima je Trampa pobijedio.

Iako je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov ranije rekao da američki izbori izgledaju kao nadmetanje oko toga “ko najviše ne voli Rusiju”, službeni stav početkom 4. novembra bila je šutnja.

U međuvremenu, stručnjaci su se često fokusirali na sporedna pitanja, poput ispitivanja procesa koje su koristili američki istražiači javnog mnijenja, od kojih su mnogi predviđali Bajdenu laku pobjedu.

“Naravno, Bajdenova pobjeda može nekako zasladiti pilulu i iznijeti argumente za ovaj neuspjeh”, napisao je Fond za razvoj civilnog društva, neprofitna organizacija povezana s Kremljem, na svom kanalu na Telegramu. “Ali ovo što se trenutno događa jasno pokazuje nedostatak pouzdane metode proučavanja javnog mnijenja i političkih predviđanja.”

Ukrajina, zemlja koja se spominjala u u okviru Trampove kampanje protiv Bajdena po optužbama za korupciju, također je bila tiha.

Tamošnju šutnju kritičari pripisuju naporima predsjednika Volodimira Zelenskog da izbjegne uvlačenje u američku predizbornu dramu, istovremeno pokušavajući zadržati dobre veze i buduću finansijsku i vojnu pomoć.

“Zelenski je učinio sve da saučuva neutralnost tokom američke predizborne kampanje”, izjavio je za Rojters (Reuters) Volodimir Fesenko, voditelj think-tank organizacije Penta sa sjedištem u Kijevu. “To Zelenskom i njegovoj administraciji garantuje bonuse u bilo kojem ishodu.”

Izvor: Vijesti.me/Radio Slobodna Evropa