Ubijeni profesor je bio meta kampanje na društvenim mrežama

Samuel Pati, profesor koji je ubijen ispred škole u pariskom predgrađu, bio je omiljen među đacima i roditeljima zbog posvećenog i profesionalnog odnosa. Međutim, ubijen je pošto je postao meta gnevne kampanje na društvenim mrežama.

Patiju (47) je u petak nožem odsekao glavu 18-godišnjak čečenskog porekla. Tužioci su kazali da je napadač želeo da kazni profesora zato što je đacima pokazivao karikature proroka Muhameda na času o slobodi izražavanja ranije ovog meseca.

Roditelji su kazali da ih čudi kako je čas građanskog obrazovanja mogao da preraste u motiv za jezivo ubistvo.

Tužioci su juče to donekle objasnili kada su kazali da su privedena dva muškarca – otac jedne od učenica škole i njegov poznanik koji je bio na radaru obavještajnih službi – koji su na društvenim mrežama pretvorili spor oko časa u kampanju protiv profesora.

Tinejdžer je prišao đacima na ulici i pitao ih da mu pokažu žrtvu, rekao je juče tužilac Žan Fransoa Rikar.

Policija je upucala napadača, rođenog u Rusiji, nekoliko minuta pošto je ubio profesora usred bela dana u petak u Konflan-Sant-Onorinu.

Fotografija profesorovog tela, sa porukom u kojoj se preuzima odgovornost, postavljena na Tviteru, bila je u telefonu napadača koji je nađen blizu njegovog tela. Rikar je rekao da je nalog na Tviteru pripadao napadaču. Objavu je brzo obrisao Tviter, koji je saopštio da je ukinio nalog jer je kršio pravila kompanije. Rikar je rekao da je u poruci pisalo: “U ime Alaha, milostivog samilosnog,… (predsedniku Emanuelu) Makronu, vođi nevernika, pogubio sam jedno od vaših čudovišta koja su se usudila da omalovaže (proroka) Muhameda”.

Patijevo predavanje je naljutio neke roditelje muslimane. Muslimani veruju da je bogohulno bilo kakvo prikazivanje proroka. Pati, koji predaje istoriju i geografiju, na pomenutom času je savjetovao đacima islamske vjeroispovijesti da ne gledaju karikature ako misle da će se naći uvrijeđeni.

U danima nakon predavanja o slobodi izražavanja, otac učenice je napravio nekoliko snimaka na kojima je za profesora rekao da je bandit i pozvao da mu se da otkaz. Na jednom podstiče ostale da “udruže snage i kažu ‘ne, ne diraj našu djecu’”.

Snimke je 7. oktobra objavio na Fejsbuku.

Pet dana kasnije, objavio je snimak na Jutjubu, na kojem njegov poznanik, koji se ne vidi, kaže da predsjednik Makron podstiče mržnju protiv muslimana i prijeti demonstracijama ako profesor ne dobije otkaz.

Profesor Pati bio omiljen među đacima
Profesor Pati bio omiljen među đacima foto: Reuters

Osoblje škole je nastojalo da riješi spor. Direktor je zakazao sastanak sa roditeljima koji su bili nezadovoljni predavanjem. Roditelj koji je objavio snimak na Fejsbuku nije došao.

“Dobro je prošlo,” rekao je o sastanku Nordin Šaudi, čijem djetetu je Pati predavao. “Moja supruga je prisustvovala. Rekla je da je u pitanju čovjek koji je pogriješio i da se svima dešava. Nije bilo potrebe za agitovanjem na društvenim mrežama.”

Do utorka ove nedjelje, direktor je navodno uspio da smiri atmosferu u školi, ali je do tada spor eskalirao.

​Prema navodima tužilaca, škola je dobijala prijetnje otkad su snimci počeli da se pojavljuju na društvenim mrežama.

Otac učenice ima polusestru koja se pridružila Islamskoj državi u Siriji 2014. godine, rekao je tužilac.

Napadač, čečenskog porijekla, živio je u gradu Evre sjeverozapadno od Pariza i nije bio odranije poznat obavještajnim službama, rekao je Rikar na konferenciji za novinare.

Tužilac je potvrdio da policija drži u pritvoru devet osoba u vezi sa napadom. Ubistvo je šokiralo Francusku i vratilo sjećanje na napad prije pet godina na redakciju satiričnog časopisa “Šarli ebdo”. Premijer Žan Kasteks je rekao da ono ima obilježja islamističkog terorizma.

“Želim da sa vama podijelim potpuni revolt. Meta ovog gnusnog čina je sekularizam, stub Francuske Republike,” rekao je Kasteks.

Makron je nekoliko sati nakon nesreće poslao poruku nacionalnog jedinstva: “Neće pobijediti, neće nas podijeliti.”

Ministar obrazovanja Žan-Mišel Blanker je rekao da su Patija ubili “neprijatelji slobode” i da Francuska “nikad neće pokleknuti pred terorom i zastrašivanjem.” Roditelji učenika ostavljali su cvijeće na kapiji škole. Neki su kazali da su im djeca izbezumljena.

“(Moja ćerka) je van sebe, stravljena nasiljem takvog čina. Kako da joj objasnim nezamislivo?” napisao je jedan otac na Tviteru.

Šainez Senusi, čije dijete uči u toj školi, kazala da je srijetala Patija na sastancima.

“Volio je učenike, bio je veoma pažljiv. Trudio se da sve isprate na pravi način. Ovo je ogroman šok.”

U izlivu tuge, haštag #JeSuisSamuel (Ja sam Samuel) je postao aktuelan na društvenim mrežama, poput poziva #JeSuisCharlie na solidarnost nakon napada na “Šarli ebdo” 2015. godine. U toku je suđenje za taj napad.

Prije tog napada, “Šarli ebdo” je objavio karikature proroka Muhameda, što je izazvalo podjele koje i dalje muče francusko društvo.

Muslimanski lideri su osudili prekjučerašnje ubistvo, koje su mnoge javne ličnosti doživjele kao napad na suštinu francuske državnosti i njene vrijednosti sekularizma, slobode vjeroispovijesti i slobode izražavanja.

Smrtonosni napadi islamističkih militanata ili njihovih simpatizera bili su pogubni za francusku muslimansku zajednicu, rekao je Tarek Obro, imam džamije u Bordou.

“Našli smo se između čekića i nakovnja”, rekao je za radio France Inter. “To je napad na Republiku, društvo, mir i samu suštinu religije, a to je zajedništvo.”

Najgori košmar za policiju – napadač kojeg niko nije očekivao

Osamnaestogodišnji ubica, kojeg su tužioci identifikovali kao Abdulaha A, živio je sa porodicom i nikad se nije našao na radaru francuskih obavještajnih agencija.

On je bio u evidenciji maloljetničke delinkvencije, ali premlad da bi policija napravila dosije. Živio je u čečenskoj zajednici koju obavještajne službe ne poznaju najbolje.

Ovaj profil napada ilustruje problem sa kojim su bezbjednosne agencije suočene prilikom identifikovanja potencijalnih napadača koji su često izloženi ekstremnoj ideologiji na internetu i čiji su kontakti sa drugim islamističkim militantima, ako ih uopšte imaju, možda samo virtuelni, piše Rojters.

Vlada kaže da se na spisku obavještajnih agencija nalazi oko 20 hiljada osoba koje se prate zato što predstavljaju bezbjednosni rizik za zemlju. Samo mali broj njih je pod aktivnim nadzorom.

Abdulah A. uopšte nije bio na “Fiche S” listi, kazali su Rojtersu policijski izvori. Ovo nije prvi put da su obavještajne službe iznenađens na ovakav način.

Dvadesetpetogodišnji Pakistanac koji je prošlog mjeseca ranio dvije osobe u napadu satarom na bivšu redakciju “Šarli ebdoa” takođe nije bio na “Fiche S” listi.

Niti informatičar u pariskoj policiji koji je godinu ranije nožem ubio četvoro kolega.

Izvor: vijesti.me